Danas Crkva slavi 100. obljetnicu Misijske nedjelje. U svjetlu toga pozivam vjernike, osim na najvažnije - odlazak na misu i milodar katoličkim misijama, i na molitvu Misijske krunice 👇 #misijskanedjelja#svjetskidanmisija
Danas je 29. nedjelja kroz godinu. Misao evanđelja dana iz liturgije je: „Podaj caru carevo, a Bogu Božje!“ (Mt 22, 21). 👇
Hvaljen Isus i Marija! Pred nama je jedna od najsnažnijih i najdubljih Isusovih poruka u liturgijskoj godini. Kako bismo je doista ispravno razumjeli, bez modernih nagađanja i površnosti, skupa s vama želim pogledati što o ovim riječima piše i kako nas poučava crkveni naučitelj sveti Toma Akvinski.
Kada promišljamo o Isusovim riječima, sveti Toma Akvinski u svom djelu Catena Aurea prenosi nauk svetih otaca i objašnjava da davanje caru onoga što je carevo obvezuje čovjeka u onome što se odnosi na vremeniti i zemaljski poredak, pod uvjetom da to nije u suprotnosti s vjerom. Car s pravom potražuje novac na kojem je utisnut njegov materijalni lik. Međutim, ovdje se krije ono najvažnije na što nas ovaj tekst želi potaknuti. Kako sveti Toma navodi u svom komentaru Lectura super Matthaeum, čovjek u sebi nosi nešto daleko uzvišenije, stvoren je na sliku i priliku Božju (Imago Dei). Stoga, dok caru pripada prolazni novac, Bogu pripada čitavo ljudsko biće, ljudska duša i srce. Caru se, dakle, vraća njegov novac, a Bogu se posvećuje sam čovjek.
Zato vas želim potaknuti na razmišljanje o pravednosti. U svom glavnom teološkom djelu Summa Theologiae, sveti Toma definira pravednost kao stalnu volju svakome dati ono što mu pripada. Riječ „podaj“ u evanđeoskom kontekstu zapravo znači vratiti ono što se duguje. Caru se vraćaju materijalna dobra koja služe zemaljskom miru, a Bogu se duguje štovanje i klanjanje jer je On prvo počelo stvaranja i upravljanja svim stvarima. Vjerojatno ste čuli kako ljude valja poštovati a Boga štovati (i svece častiti), i poznata vam je razlika tih pojmova.
Ovaj nas nauk jasno dovodi do zaključka koji nam služi kao životni putokaz: predanost Bogu ne oslobađa čovjeka njegovih dužnosti u zemaljskom poretku, ali Božji zakon ima apsolutni primat. Ako vlast ikada zatraži ono što pripada Bogu: čovjekovu dušu ili kršenje Božjih zapovijedi, to joj se ne smije dati.
Kako to možemo razumjeti u današnjem vremenu? Promišljajući o ovome, valja nam se prisjetiti da nam je Bog darovao slobodnu volju, ali i veliku odgovornost za ono što s njom činimo. Pitanje koje si svakodnevno trebamo postaviti je, hoćemo li tu svoju slobodnu volju podvrgnuti Božjoj volji ili ćemo dopustiti ovome svijetu suptilno je pokvariti i usmjeriti prema prolaznim užicima, grešnim sklonostima ili nemoralnim zakonima.
Što se zapravo događa u onim danima od jedne nedjelje do druge? U tom tjednu svakodnevno vodimo duhovnu borbu i nerijetko padamo pod teret sedam glavnih grijeha: oholosti, škrtosti, bludnosti, zavisti, neumjerenosti, srdžbe i lijenosti. Kada u tim padovima počinimo teški grijeh, umjesto potrčati prema sakramentu ispovijedi radi obnove stanja milosti i punog zajedništva s Crkvom, mi često izaberemo liniju manjeg otpora. Nikada ne smijemo izgubiti iz vida da smo u cijelosti stvoreni na Božju sliku i priliku te da Mu u potpunosti pripadamo. Upravo nas to dovodi do jedne bolne, ali nužne istine o našoj svakodnevici.
Živimo u vremenu u kojem digitalne platforme sadrže čitavu lepezu katoličkih stranica i kanala. One prečesto postaju paravan za umirivanje savjesti. Lako je ostati kod kuće, otvoriti jednu od platformi, pročitati ili poslušati duhovno objašnjenje, pa čak i izmoliti krunicu ili devetnicu preko ili uz pomoć ekrana. No, ako time svjesno zamijenimo nedjeljnu svetu misu, ispovijed i primanje živoga Krista u svetoj pričesti, činimo tragičan izbor. Svojom slobodnom voljom odlučujemo da nam sâm Bog zapravo ne treba, već da nam je dovoljan ekran. U tim trenucima činimo upravo ono o čemu evanđelje govori: caru i njegovom digitalnom svijetu uredno darujemo svoje vrijeme i pažnju, a Bogu u sakramentima uskraćujemo sve. Ako naš kršćanski život ostane zatvoren u tom krugu od nedjelje do nedjelje, gdje pasivno konzumiramo duhovni sadržaj na internetu, a u vlastitoj svakodnevici i djelima ne mijenjamo ništa, ostajemo praznih ruku. Evanđelje se na takav način neispravno, pa čak i opasni pokušava neispravno širiti ekranima, jer bez stvarnog sakramentalnog života isključivo car prima zadovoljštinu. Nemojmo dopustiti svom prostoru i vremenu pripasti samo ovome svijetu, dok Živome Bogu na kraju ne darujemo ništa.
Što je, dakle, stvarna poruka ove objave i kome je ona uopće potrebna? Ako ste u posljednje vrijeme bili na svetoj ispovijedi, ako ste danas sudjelovali na misi (ili ćete sudjelovati možda predvečer), pozorno poslušali homiliju i primili svetu pričest, primili ste puninu milosti i učinili ste sve.
Znači li to da vam je ova objava suvišna? Naprotiv. Ovakva digitalna prostranstva i poruke ne smiju (niti mogu) zamijeniti Crkvu, ali nam mogu poslužiti kao oruđe za širenje evanđelja dalje. Često se kao katolici u digitalnom prostoru jedni prema drugima odnosimo grubo, zaboravljajući da bismo svakom čovjeku trebali željeti spasenje. Korist od ovakvih tekstova postoji isključivo ako nam oni pomognu dodatno dublje shvatiti bit naše vjere, kako bismo potom, kao pojedinci koji su nahranjeni u sakramentima, pomogli nekom drugom lakše pronaći put do Boga. Ukoliko pak pripadate skupini ljudi koji možete ali ne sudjelujete na misi, neka vas ova objava potakne BOGU DATI BOŽJE. Ukoliko ste pak stari i nemoćni za odlazak na misu, imate slobodnu volju zamoliti svećenika iz svoje župe posjećivati vas u vašem domu i nahraniti vas sakramentima.
Iskoristimo dakle ovaj digitalni prostor ne za praznu utjehu, nego kao odskočnu dasku za istinsko svjedočenje i međusobno pomaganje na putu prema spasenju, podajući dakle caru carevo, a Bogu Božje. ❤️
Božji blagoslov!
Izvori za sve koji žele dublje istražiti misao evanđelja dana: Sv. Toma Akvinski: Catena Aurea (Komentar na Mt 22); Summa Theologiae (II-II, q. 80 i q. 81); Lectura super Matthaeum (cap. 22, l. 2).
Ove izvorne riječi napisao je sveti mučenik Ignacije Antiohijski, slavni Crkveni otac i izravni učenik apostola Ivana. Riječi su dio Poslanice Smirnjanima i predstavljaju jedan od najvažnijih i najsnažnijih dokumenata rane Crkve. Poslanica je pisana oko 107. godine nakon Krista, pisana je u lancima, dok je svetac koračao prema rimskom Koloseumu i čeljustima divljih zvijeri koje su ga rastrgale.
Danas je spomendan ovoga velikog sveca.
Za svakog katoličkog vjernika ova, ali i ostalih šest njegovih Poslanica je svjedočanstvo od neprocjenjive vrijednosti. Ono razbija svaku sumnju o podrijetlu naše vjere i jasno dokazuje da ovaj drevni tekst nije apokrif, već čista baština prepuna duhovne snage i povijesne istine. Upravo u ovim redcima ispisana je zlatna povijest kršćanstva, ovdje se prvi put u povijesti čovječanstva službeno spominje naziv „Katolička Crkva”. Uz taj povijesni biser, sveti Ignacije u pismu ostavlja i prvu, najoštriju obranu stvarne prisutnosti Isusa Krista u Presvetoj Euharistiji, podižući glas protiv prvih zabluda koje su pokušale raniti ranu Crkvu.
Da se radi o neupitnom teološkom autoritetu, potvrđuju i službeni izvori Svete Stolice: papa Benedikt XVI. posvetio je cijelu katehezu ovom velikom mučeniku, ističući njegova pisma kao trajno duhovno mjerilo kršćanskog zajedništva. Rimski martirologij i crkvena tradicija stoljećima slave ovaj spis kao ključni povijesni dokaz kontinuiteta naše vjere, jer on crno na bijelo potvrđuje da su svetost presvete Euharistije i hijerarhijsko ustrojstvo Crkve s biskupima i svećenicima živjeli u svom punom katoličkom obliku već na samom svitanju kršćanstva.
Poslanicu Smirnjanima u cijelosti možete poslušati putem poveznice s ovoga kanala 👇
POSVETA SRCU ISUSOVU (Sv. Marija Margareta Alacoque)
Ja darujem i posvećujem presvetom Srcu Gospodina našega Isusa Krista svoju osobu i svoj život, svoja djela, muke i patnje, da od sada jedino njega štujem, ljubim i slavim. To je moja čvrsta odluka: da budem sva njegova, da njemu za ljubav činim sve, odričući se svega što bi njemu moglo biti mrsko. Tebe dakle, o Presveto Srce, odabirem za jedini predmet svoje ljubavi, za zaštitnika svoga života, za sigurnost svoga spasenja, za lijek protiv svoje slabosti i nestalnosti, za nadoknadnika svih pogrešaka svoga života i za svoje sigurno utočište.
Budi Ti, o predobro Srce, moje opravdanje pred Ocem svojim, i odvrati od mene zaslužene udarce njegove srdžbe. O Srce puno ljubavi, u tebe postavljam sve svoje ufanje jer se bojim svega od svoje zloće i slabosti, svemu se nadam od tvoje dobrote. Uništi u meni sve što bi Ti moglo biti neugodno ili protivno. Neka se tvoja čista ljubav usadi u moje srce, da nikada na te ne zaboravim, niti da se od tebe rastavim. Zaklinjem te tvojom neizmjernom dobrotom, da moje ime bude uvijek upisano u tebi. Sva moja sreća i slava neka bude u tome da živim u umrem kao tvoj rob.
Nadolazeća nedjelja označava 100. obljetnicu otkako je papa Pio XI. 1926. godine ustanovio Svjetski dan misija (Misijska nedjelja). Za katoličke vjernike nadolazeća nedjelja ima vrlo konkretno i duboko značenje. Taj dan crkva se na poseban način povezuje s misionarima i misijama diljem svijeta kroz molitvu, osvješćivanje i materijalnu pomoć. Sav na taj dan od vjernika prikupljeni milodar ne ostaje u domaćoj župi, crkvi niti biskupiji, nego se šalje u Papinska misijska djela. Tim se sredstvima financira izgradnja škola, bolnica, bunara s pitkom vodom te crkava u misijskim zemljama (Afrika, Azija, Južna Amerika, Oceanija).
Sveti Otac ističe da nijedan krštenik nije izuzet iz misije. Poziva na crkveno jedinstvo, zajedništvo i konkretnu materijalnu potporu najsiromašnijim krajevima, napominjući kako evanđelje postaje vjerodostojnije kada svijet vidi Crkvu koja živi u bratstvu i ljubavi.
Misijska krunica moli se za širenje vjere, misionare i mir na svim kontinentima s razmatranjima koja je osmislio bl. Fulton Sheen kroz pet desetica Gospine krunice za sve kontinente svijeta: Afriku (zelena zrnca), Ameriku (crvena zrnca), Europu (bijela/bež zrnca), Oceaniju (plava zrnca) i Aziju (žuta zrnca). Ovu krunicu uobičajeno i molimo u listopadu, uz franjevačku krunicu i naravno Gospinu krunicu.
Ja sam tvoja, ti si me stvorio, tvoja sam, ti si me otkupio, tvoja sam, ti si me podnosio, tvoja sam, ti si me pozvao, tvoja sam, ti si me čekao, tvoja sam, jer se nisam izgubila: Što očekuješ od mene, Gospodine?
Daj mi smrt ili život, daj mi zdravlje ili bolest, daj mi borbu ili savršen mir, slabost ili ojačanu snagu, svemu ću reći da: Što očekuješ od mene, Gospodine?
Daj mi bogatstvo ili siromaštvo, utjehu ili jad, daj mi radost ili žalost, daj mi pakao ili daj mi nebo, sladak život i sunce bez koprene, jer sam sva tvoja: Što očekuješ od mene, Gospodine?
Daj mi dakle mudrost, ili, za tvoju ljubav, neznanje, daj mi godine obilja, ili glad i žeđ, daj mi tmine ili jasnoću, Bacaj me tamo ili amo: Što očekuješ od mene, Gospodine?
Želiš li da se odmaram, za ljubav, odmarat ću se; naređuješ li mi rad, volim umrijeti radeći, Reci mi, gdje, kada i kako: govori, ja te ljubim: Što očekuješ od mene, Gospodine?
Ti jedini, o Bože, živiš u meni. Što očekuješ od mene, Gospodine?
Izvor: „Poezija” (Pjesma br. 2: Vuestra soy, para Vos nací)
Organizacijski odbor za Svjetski dan mladeži 2027. u Seulu objavio je službenu aplikaciju za mlade hodočasnike kako bi im pomogao u pripremi za međunarodni susret, izvijestio je Vatican News. Privremeno nazvana „SDM 2027“, aplikacija je dostupna putem aplikacija App Store i Google Play na korejskom i engleskom jeziku. Španjolski, francuski, portugalski i talijanski jezik bit će naknadno dodani.
Stalni naziv aplikacije bit će odabran putem međunarodnog natječaja za imenovanje. Aplikacija se otvara porukom „Ohrabrite se i dođite u Seul, hodočasničko putovanje kojim zajedno hodamo“, uz odbrojavanje do Svjetskog dana mladeži 2027. Hodočasnici mogu pristupiti većini sadržaja bez registracije ili prijave.
Aplikacija nudi razne informacije kao pripremu za hodočašće te pruža praktične smjernice o vremenskim prilikama u Južnoj Koreji u srpnju i kolovozu, informacije o svakodnevnim praksama i propisima. U aplikaciji je također moguće pronaći izraze za pozdrave, oproštaje, zahvaljivanje i ispriku na korejskom jeziku sa značenjima na engleskom jeziku.
Zaseban dio o hodočašću predstavlja katoličku hodočasničku rutu u Seulu te molitve za posjete svetim mjestima. Hodočasnici koji posjete tri hodočasnička mjesta mogu dobiti potvrdu o završetku hodočašća nakon što potvrde svoje posjete putem aplikacije. Ostali odjeljci aplikacije pružaju informacije o Svjetskom danu mladeži, Katoličkoj Crkvi u Južnoj Koreji, korejskoj katoličkoj povijesti i mučenicima, korejskoj kulturi, javnom prijevozu i postupcima u hitnim slučajevima.
Organizatori su istaknuli da će se aplikacija nastaviti ažurirati kako bi hodočasnici mogli pristupiti informacijama prije i tijekom susreta. Usluge povezane s hodočasničkom iskaznicom također su u razvoju.
Svjetski dan mladeži 2027. trebao bi biti održan u Seulu od 3. do 8. kolovoza 2027., izvijestio je Vatican News.
Danas Crkva slavi spomendan sv. Kalista I., pape i mučenika.
Jeste li znali da životni put ovoga svetca otkriva jedno od najčudesnijih svjedočanstava rane Crkve, u kojemu se očituje sva silina Božjega milosrđa?
Njegova staza mističan je uspon koji vodi od teških okova ropstva pa sve do uzvišene stolice rimskoga biskupa.
Kalist je rođen sredinom drugog stoljeća u Rimu kao rob, duboko utisnut u bezdan ropskoga staleža. Njegov gospodar bješe pobožni kršćanin Aurelije Karpofor, plemenita roda i u bliskom srodstvu s carskom obitelji. Prepoznavši u Kalistu bistrinu uma i pismenost, gospodar mu povjeri upravljanje novčanim pologom kršćanske zajednice. No, nakon propasti zemaljskih poslova i progona od strane tužitelja, Kalist biva uhićen. Budući da je kršćansko ime tada bilo izloženo rimskome maču, pravedni sudac osudi ga na trpljenje u zloglasnim rudnicima kositra na Sardiniji. Tamo je, u tmini podzemlja, podnosio strašna mučenja, glad i okrutnost, no noseći u srcu neugasivi plamen vjere.
Božja je providnost, međutim, za njega imala drugačiji naum. Oslobođen je posredovanjem Marcele, careve kršćanske konkubine, koja uspje isposlovati pomilovanje za rimske uznike. Vrativši se u Rim s ranama koje su blistale poput uresa ispovjedalca vjere, Kalist privuče pozornost pape Zefirina. Papa prepozna njegovu pastoralnu mudrost, zaredi ga za đakona i postavi za desnu ruku svoga pontifikata. Povjeri mu i svetu dužnost: urediti i čuvati prvo službeno crkveno groblje na Via Appiji (cesta Via Appia bila je najvažnija prometnica staroga Rima, a kršćani su upravo duž njezina početnog dijela podizali podzemna groblja jer rimski zakoni nisu dopuštali pokapanje mrtvih unutar gradskih zidina). Kalist taj zadatak ispuni s dubokim strahopoštovanjem prema tijelima preminulih u Gospodinu, stvorivši veličanstveno počivalište koje danas poznajemo kao Katakombe svetog Kalista, u čijem će krilu poslije počivati čak četrdeset i šest papa.
Kada se papa Zefirin preselio u vječnost 217. godine, rimska zajednica jednodušno izabire upravo bivšeg roba Kalista za šesnaestog nasljednika svetoga Petra. Njegovo upravljanje Crkvom postalo je zrcalo Božjega milosrđa. Hrabro se suprotstavivši krutim strujama svoga vremena, Kalist proglasi radosnu vijest: ne postoji grijeh koji Božja ljubav ne može isprati suzama iskrenoga pokajanja. Vođen Kristovim evanđeljem, ustao je i u obranu ljudskoga dostojanstva, dopustivši plemkinjama sklapati crkvene brakove s robovima i ljudima niskoga staleža, proglasivši te saveze svetima i nerazriješivima pred licem Svevišnjega.
Njegovo zemaljsko hodočašće završilo je purpurom mučeništva oko 222. godine. Tijekom poganskih nemira u Rimu, razjarena svjetina provali u njegov dom, batinama izmuči njegovo tijelo te ga strmoglavi kroz prozor u duboki zdenac, privežući mu kamen oko vrata. Tako je u dubinama vode dovršio svoj zemaljski hod, a započeo vječni život u nebeskoj slavi. Danas ga vjerni puk časti kao svetca i mučenika, a zbog njegove povijesne brige za vječna počivališta, proglašen je nebeskim zaštitnikom grobara i svih čuvara grobljanskog mira.
Ovaj predivni kružni reljef, u povijesti umjetnosti poznat kao tondo, u originalu se nalazi u samom srcu Vatikana, unutar Bazilike svetoga Petra u Rimu. Reljef je smješten na jednom od velikih mramornih stupova u glavnoj lađi bazilike. Dio je veličanstvenoga ciklusa u kojemu su prikazani portreti prvih papa i mučenika rane Crkve.
Papa Lav ima rak pluća i danas mu je uklonjen dio desnog plućnog krila. Rak je otkriven u vrlo ranoj fazi i prognoza ozdravljenja je dobra. Molimo i dalje Boga za potpuno ozdravljenje Pape po zagovoru svetog Šarbela, svetog padre Pija i svetog Carla Acutisa, u Ime Isusovo 🙏
Škrinjica
Danas Crkva slavi 100. obljetnicu Misijske nedjelje. U svjetlu toga pozivam vjernike, osim na najvažnije - odlazak na misu i milodar katoličkim misijama, i na molitvu Misijske krunice 👇
#misijskanedjelja #svjetskidanmisija
2 days ago |[YT] | 2
View 0 replies
Škrinjica
Danas je 29. nedjelja kroz godinu. Misao evanđelja dana iz liturgije je: „Podaj caru carevo, a Bogu Božje!“ (Mt 22, 21). 👇
Hvaljen Isus i Marija! Pred nama je jedna od najsnažnijih i najdubljih Isusovih poruka u liturgijskoj godini. Kako bismo je doista ispravno razumjeli, bez modernih nagađanja i površnosti, skupa s vama želim pogledati što o ovim riječima piše i kako nas poučava crkveni naučitelj sveti Toma Akvinski.
Kada promišljamo o Isusovim riječima, sveti Toma Akvinski u svom djelu Catena Aurea prenosi nauk svetih otaca i objašnjava da davanje caru onoga što je carevo obvezuje čovjeka u onome što se odnosi na vremeniti i zemaljski poredak, pod uvjetom da to nije u suprotnosti s vjerom. Car s pravom potražuje novac na kojem je utisnut njegov materijalni lik.
Međutim, ovdje se krije ono najvažnije na što nas ovaj tekst želi potaknuti. Kako sveti Toma navodi u svom komentaru Lectura super Matthaeum, čovjek u sebi nosi nešto daleko uzvišenije, stvoren je na sliku i priliku Božju (Imago Dei). Stoga, dok caru pripada prolazni novac, Bogu pripada čitavo ljudsko biće, ljudska duša i srce. Caru se, dakle, vraća njegov novac, a Bogu se posvećuje sam čovjek.
Zato vas želim potaknuti na razmišljanje o pravednosti. U svom glavnom teološkom djelu Summa Theologiae, sveti Toma definira pravednost kao stalnu volju svakome dati ono što mu pripada. Riječ „podaj“ u evanđeoskom kontekstu zapravo znači vratiti ono što se duguje. Caru se vraćaju materijalna dobra koja služe zemaljskom miru, a Bogu se duguje štovanje i klanjanje jer je On prvo počelo stvaranja i upravljanja svim stvarima. Vjerojatno ste čuli kako ljude valja poštovati a Boga štovati (i svece častiti), i poznata vam je razlika tih pojmova.
Ovaj nas nauk jasno dovodi do zaključka koji nam služi kao životni putokaz: predanost Bogu ne oslobađa čovjeka njegovih dužnosti u zemaljskom poretku, ali Božji zakon ima apsolutni primat. Ako vlast ikada zatraži ono što pripada Bogu: čovjekovu dušu ili kršenje Božjih zapovijedi, to joj se ne smije dati.
Kako to možemo razumjeti u današnjem vremenu? Promišljajući o ovome, valja nam se prisjetiti da nam je Bog darovao slobodnu volju, ali i veliku odgovornost za ono što s njom činimo. Pitanje koje si svakodnevno trebamo postaviti je, hoćemo li tu svoju slobodnu volju podvrgnuti Božjoj volji ili ćemo dopustiti ovome svijetu suptilno je pokvariti i usmjeriti prema prolaznim užicima, grešnim sklonostima ili nemoralnim zakonima.
Što se zapravo događa u onim danima od jedne nedjelje do druge? U tom tjednu svakodnevno vodimo duhovnu borbu i nerijetko padamo pod teret sedam glavnih grijeha: oholosti, škrtosti, bludnosti, zavisti, neumjerenosti, srdžbe i lijenosti. Kada u tim padovima počinimo teški grijeh, umjesto potrčati prema sakramentu ispovijedi radi obnove stanja milosti i punog zajedništva s Crkvom, mi često izaberemo liniju manjeg otpora. Nikada ne smijemo izgubiti iz vida da smo u cijelosti stvoreni na Božju sliku i priliku te da Mu u potpunosti pripadamo. Upravo nas to dovodi do jedne bolne, ali nužne istine o našoj svakodnevici.
Živimo u vremenu u kojem digitalne platforme sadrže čitavu lepezu katoličkih stranica i kanala. One prečesto postaju paravan za umirivanje savjesti. Lako je ostati kod kuće, otvoriti jednu od platformi, pročitati ili poslušati duhovno objašnjenje, pa čak i izmoliti krunicu ili devetnicu preko ili uz pomoć ekrana. No, ako time svjesno zamijenimo nedjeljnu svetu misu, ispovijed i primanje živoga Krista u svetoj pričesti, činimo tragičan izbor. Svojom slobodnom voljom odlučujemo da nam sâm Bog zapravo ne treba, već da nam je dovoljan ekran. U tim trenucima činimo upravo ono o čemu evanđelje govori: caru i njegovom digitalnom svijetu uredno darujemo svoje vrijeme i pažnju, a Bogu u sakramentima uskraćujemo sve. Ako naš kršćanski život ostane zatvoren u tom krugu od nedjelje do nedjelje, gdje pasivno konzumiramo duhovni sadržaj na internetu, a u vlastitoj svakodnevici i djelima ne mijenjamo ništa, ostajemo praznih ruku. Evanđelje se na takav način neispravno, pa čak i opasni pokušava neispravno širiti ekranima, jer bez stvarnog sakramentalnog života isključivo car prima zadovoljštinu. Nemojmo dopustiti svom prostoru i vremenu pripasti samo ovome svijetu, dok Živome Bogu na kraju ne darujemo ništa.
Što je, dakle, stvarna poruka ove objave i kome je ona uopće potrebna? Ako ste u posljednje vrijeme bili na svetoj ispovijedi, ako ste danas sudjelovali na misi (ili ćete sudjelovati možda predvečer), pozorno poslušali homiliju i primili svetu pričest, primili ste puninu milosti i učinili ste sve.
Znači li to da vam je ova objava suvišna? Naprotiv. Ovakva digitalna prostranstva i poruke ne smiju (niti mogu) zamijeniti Crkvu, ali nam mogu poslužiti kao oruđe za širenje evanđelja dalje. Često se kao katolici u digitalnom prostoru jedni prema drugima odnosimo grubo, zaboravljajući da bismo svakom čovjeku trebali željeti spasenje. Korist od ovakvih tekstova postoji isključivo ako nam oni pomognu dodatno dublje shvatiti bit naše vjere, kako bismo potom, kao pojedinci koji su nahranjeni u sakramentima, pomogli nekom drugom lakše pronaći put do Boga.
Ukoliko pak pripadate skupini ljudi koji možete ali ne sudjelujete na misi, neka vas ova objava potakne BOGU DATI BOŽJE. Ukoliko ste pak stari i nemoćni za odlazak na misu, imate slobodnu volju zamoliti svećenika iz svoje župe posjećivati vas u vašem domu i nahraniti vas sakramentima.
Iskoristimo dakle ovaj digitalni prostor ne za praznu utjehu, nego kao odskočnu dasku za istinsko svjedočenje i međusobno pomaganje na putu prema spasenju, podajući dakle caru carevo, a Bogu Božje. ❤️
Božji blagoslov!
Izvori za sve koji žele dublje istražiti misao evanđelja dana: Sv. Toma Akvinski: Catena Aurea (Komentar na Mt 22); Summa Theologiae (II-II, q. 80 i q. 81); Lectura super Matthaeum (cap. 22, l. 2).
#evanđeljedana #tomaakvinski #svetamisa
2 days ago |[YT] | 51
View 2 replies
Škrinjica
Ove izvorne riječi napisao je sveti mučenik Ignacije Antiohijski, slavni Crkveni otac i izravni učenik apostola Ivana. Riječi su dio Poslanice Smirnjanima i predstavljaju jedan od najvažnijih i najsnažnijih dokumenata rane Crkve. Poslanica je pisana oko 107. godine nakon Krista, pisana je u lancima, dok je svetac koračao prema rimskom Koloseumu i čeljustima divljih zvijeri koje su ga rastrgale.
Danas je spomendan ovoga velikog sveca.
Za svakog katoličkog vjernika ova, ali i ostalih šest njegovih Poslanica je svjedočanstvo od neprocjenjive vrijednosti. Ono razbija svaku sumnju o podrijetlu naše vjere i jasno dokazuje da ovaj drevni tekst nije apokrif, već čista baština prepuna duhovne snage i povijesne istine.
Upravo u ovim redcima ispisana je zlatna povijest kršćanstva, ovdje se prvi put u povijesti čovječanstva službeno spominje naziv „Katolička Crkva”. Uz taj povijesni biser, sveti Ignacije u pismu ostavlja i prvu, najoštriju obranu stvarne prisutnosti Isusa Krista u Presvetoj Euharistiji, podižući glas protiv prvih zabluda koje su pokušale raniti ranu Crkvu.
Da se radi o neupitnom teološkom autoritetu, potvrđuju i službeni izvori Svete Stolice: papa Benedikt XVI. posvetio je cijelu katehezu ovom velikom mučeniku, ističući njegova pisma kao trajno duhovno mjerilo kršćanskog zajedništva. Rimski martirologij i crkvena tradicija stoljećima slave ovaj spis kao ključni povijesni dokaz kontinuiteta naše vjere, jer on crno na bijelo potvrđuje da su svetost presvete Euharistije i hijerarhijsko ustrojstvo Crkve s biskupima i svećenicima živjeli u svom punom katoličkom obliku već na samom svitanju kršćanstva.
Poslanicu Smirnjanima u cijelosti možete poslušati putem poveznice s ovoga kanala 👇
https://youtu.be/uIWHZb-Zk0k?is=ILncq...
#ignacijeantiohijski #katoličkacrkva
3 days ago |[YT] | 43
View 0 replies
Škrinjica
POSVETA SRCU ISUSOVU
(Sv. Marija Margareta Alacoque)
Ja darujem i posvećujem presvetom Srcu Gospodina našega Isusa Krista svoju osobu i svoj život, svoja djela, muke i patnje, da od sada jedino njega štujem, ljubim i slavim. To je moja čvrsta odluka: da budem sva njegova, da njemu za ljubav činim sve, odričući se svega što bi njemu moglo biti mrsko. Tebe dakle, o Presveto Srce, odabirem za jedini predmet svoje ljubavi, za zaštitnika svoga života, za sigurnost svoga spasenja, za lijek protiv svoje slabosti i nestalnosti, za nadoknadnika svih pogrešaka svoga života i za svoje sigurno utočište.
Budi Ti, o predobro Srce, moje opravdanje pred Ocem svojim, i odvrati od mene zaslužene udarce njegove srdžbe. O Srce puno ljubavi, u tebe postavljam sve svoje ufanje jer se bojim svega od svoje zloće i slabosti, svemu se nadam od tvoje dobrote. Uništi u meni sve što bi Ti moglo biti neugodno ili protivno. Neka se tvoja čista ljubav usadi u moje srce, da nikada na te ne zaboravim, niti da se od tebe rastavim. Zaklinjem te tvojom neizmjernom dobrotom, da moje ime bude uvijek upisano u tebi. Sva moja sreća i slava neka bude u tome da živim u umrem kao tvoj rob.
4 days ago |[YT] | 176
View 5 replies
Škrinjica
Nadolazeća nedjelja označava 100. obljetnicu otkako je papa Pio XI. 1926. godine ustanovio Svjetski dan misija (Misijska nedjelja).
Za katoličke vjernike nadolazeća nedjelja ima vrlo konkretno i duboko značenje. Taj dan crkva se na poseban način povezuje s misionarima i misijama diljem svijeta kroz molitvu, osvješćivanje i materijalnu pomoć. Sav na taj dan od vjernika prikupljeni milodar ne ostaje u domaćoj župi, crkvi niti biskupiji, nego se šalje u Papinska misijska djela. Tim se sredstvima financira izgradnja škola, bolnica, bunara s pitkom vodom te crkava u misijskim zemljama (Afrika, Azija, Južna Amerika, Oceanija).
Sveti Otac ističe da nijedan krštenik nije izuzet iz misije. Poziva na crkveno jedinstvo, zajedništvo i konkretnu materijalnu potporu najsiromašnijim krajevima, napominjući kako evanđelje postaje vjerodostojnije kada svijet vidi Crkvu koja živi u bratstvu i ljubavi.
U susret Misijskoj nedjelji, pozivam sve na trodnevnu molitvu Misijske krunice, poveznica (link) s ovoga kanala 👇
https://youtu.be/5Ykel_XSh_Y?is=r4r3m...
Misijska krunica moli se za širenje vjere, misionare i mir na svim kontinentima s razmatranjima koja je osmislio bl. Fulton Sheen kroz pet desetica Gospine krunice za sve kontinente svijeta: Afriku (zelena zrnca), Ameriku (crvena zrnca), Europu (bijela/bež zrnca), Oceaniju (plava zrnca) i Aziju (žuta zrnca).
Ovu krunicu uobičajeno i molimo u listopadu, uz franjevačku krunicu i naravno Gospinu krunicu.
#misijskanedjelja #svjetskidanmisija
5 days ago |[YT] | 41
View 1 reply
Škrinjica
Molitva predanja sv. Terezije Avilske
Vrhovno veličanstvo, vječna mudrosti,
Bože jedini, uzvišena dobroto.
Ja sam tvoja, ti si me stvorio,
tvoja sam, ti si me otkupio,
tvoja sam, ti si me podnosio,
tvoja sam, ti si me pozvao,
tvoja sam, ti si me čekao,
tvoja sam, jer se nisam izgubila:
Što očekuješ od mene, Gospodine?
Daj mi smrt ili život,
daj mi zdravlje ili bolest,
daj mi borbu ili savršen mir,
slabost ili ojačanu snagu,
svemu ću reći da:
Što očekuješ od mene, Gospodine?
Daj mi bogatstvo ili siromaštvo,
utjehu ili jad, daj mi radost ili žalost,
daj mi pakao ili daj mi nebo,
sladak život i sunce bez koprene,
jer sam sva tvoja:
Što očekuješ od mene, Gospodine?
Daj mi dakle mudrost,
ili, za tvoju ljubav, neznanje,
daj mi godine obilja,
ili glad i žeđ,
daj mi tmine ili jasnoću,
Bacaj me tamo ili amo:
Što očekuješ od mene, Gospodine?
Želiš li da se odmaram,
za ljubav, odmarat ću se;
naređuješ li mi rad,
volim umrijeti radeći,
Reci mi, gdje, kada i kako:
govori, ja te ljubim:
Što očekuješ od mene, Gospodine?
Ti jedini, o Bože, živiš u meni.
Što očekuješ od mene, Gospodine?
Izvor: „Poezija” (Pjesma br. 2: Vuestra soy, para Vos nací)
#svetaterezijaavilska
5 days ago |[YT] | 123
View 3 replies
Škrinjica
Organizacijski odbor za Svjetski dan mladeži 2027. u Seulu objavio je službenu aplikaciju za mlade hodočasnike kako bi im pomogao u pripremi za međunarodni susret, izvijestio je Vatican News. Privremeno nazvana „SDM 2027“, aplikacija je dostupna putem aplikacija App Store i Google Play na korejskom i engleskom jeziku. Španjolski, francuski, portugalski i talijanski jezik bit će naknadno dodani.
Stalni naziv aplikacije bit će odabran putem međunarodnog natječaja za imenovanje. Aplikacija se otvara porukom „Ohrabrite se i dođite u Seul, hodočasničko putovanje kojim zajedno hodamo“, uz odbrojavanje do Svjetskog dana mladeži 2027. Hodočasnici mogu pristupiti većini sadržaja bez registracije ili prijave.
Aplikacija nudi razne informacije kao pripremu za hodočašće te pruža praktične smjernice o vremenskim prilikama u Južnoj Koreji u srpnju i kolovozu, informacije o svakodnevnim praksama i propisima. U aplikaciji je također moguće pronaći izraze za pozdrave, oproštaje, zahvaljivanje i ispriku na korejskom jeziku sa značenjima na engleskom jeziku.
Zaseban dio o hodočašću predstavlja katoličku hodočasničku rutu u Seulu te molitve za posjete svetim mjestima. Hodočasnici koji posjete tri hodočasnička mjesta mogu dobiti potvrdu o završetku hodočašća nakon što potvrde svoje posjete putem aplikacije. Ostali odjeljci aplikacije pružaju informacije o Svjetskom danu mladeži, Katoličkoj Crkvi u Južnoj Koreji, korejskoj katoličkoj povijesti i mučenicima, korejskoj kulturi, javnom prijevozu i postupcima u hitnim slučajevima.
Organizatori su istaknuli da će se aplikacija nastaviti ažurirati kako bi hodočasnici mogli pristupiti informacijama prije i tijekom susreta. Usluge povezane s hodočasničkom iskaznicom također su u razvoju.
Svjetski dan mladeži 2027. trebao bi biti održan u Seulu od 3. do 8. kolovoza 2027., izvijestio je Vatican News.
Izvor: Informativna Katolička Agencija (IKA)
5 days ago (edited) |[YT] | 6
View 1 reply
Škrinjica
Danas Crkva slavi spomendan sv. Kalista I., pape i mučenika.
Jeste li znali da životni put ovoga svetca otkriva jedno od najčudesnijih svjedočanstava rane Crkve, u kojemu se očituje sva silina Božjega milosrđa?
Njegova staza mističan je uspon koji vodi od teških okova ropstva pa sve do uzvišene stolice rimskoga biskupa.
Kalist je rođen sredinom drugog stoljeća u Rimu kao rob, duboko utisnut u bezdan ropskoga staleža. Njegov gospodar bješe pobožni kršćanin Aurelije Karpofor, plemenita roda i u bliskom srodstvu s carskom obitelji. Prepoznavši u Kalistu bistrinu uma i pismenost, gospodar mu povjeri upravljanje novčanim pologom kršćanske zajednice. No, nakon propasti zemaljskih poslova i progona od strane tužitelja, Kalist biva uhićen. Budući da je kršćansko ime tada bilo izloženo rimskome maču, pravedni sudac osudi ga na trpljenje u zloglasnim rudnicima kositra na Sardiniji. Tamo je, u tmini podzemlja, podnosio strašna mučenja, glad i okrutnost, no noseći u srcu neugasivi plamen vjere.
Božja je providnost, međutim, za njega imala drugačiji naum. Oslobođen je posredovanjem Marcele, careve kršćanske konkubine, koja uspje isposlovati pomilovanje za rimske uznike. Vrativši se u Rim s ranama koje su blistale poput uresa ispovjedalca vjere, Kalist privuče pozornost pape Zefirina. Papa prepozna njegovu pastoralnu mudrost, zaredi ga za đakona i postavi za desnu ruku svoga pontifikata. Povjeri mu i svetu dužnost: urediti i čuvati prvo službeno crkveno groblje na Via Appiji (cesta Via Appia bila je najvažnija prometnica staroga Rima, a kršćani su upravo duž njezina početnog dijela podizali podzemna groblja jer rimski zakoni nisu dopuštali pokapanje mrtvih unutar gradskih zidina). Kalist taj zadatak ispuni s dubokim strahopoštovanjem prema tijelima preminulih u Gospodinu, stvorivši veličanstveno počivalište koje danas poznajemo kao Katakombe svetog Kalista, u čijem će krilu poslije počivati čak četrdeset i šest papa.
Kada se papa Zefirin preselio u vječnost 217. godine, rimska zajednica jednodušno izabire upravo bivšeg roba Kalista za šesnaestog nasljednika svetoga Petra. Njegovo upravljanje Crkvom postalo je zrcalo Božjega milosrđa. Hrabro se suprotstavivši krutim strujama svoga vremena, Kalist proglasi radosnu vijest: ne postoji grijeh koji Božja ljubav ne može isprati suzama iskrenoga pokajanja. Vođen Kristovim evanđeljem, ustao je i u obranu ljudskoga dostojanstva, dopustivši plemkinjama sklapati crkvene brakove s robovima i ljudima niskoga staleža, proglasivši te saveze svetima i nerazriješivima pred licem Svevišnjega.
Njegovo zemaljsko hodočašće završilo je purpurom mučeništva oko 222. godine. Tijekom poganskih nemira u Rimu, razjarena svjetina provali u njegov dom, batinama izmuči njegovo tijelo te ga strmoglavi kroz prozor u duboki zdenac, privežući mu kamen oko vrata. Tako je u dubinama vode dovršio svoj zemaljski hod, a započeo vječni život u nebeskoj slavi. Danas ga vjerni puk časti kao svetca i mučenika, a zbog njegove povijesne brige za vječna počivališta, proglašen je nebeskim zaštitnikom grobara i svih čuvara grobljanskog mira.
Ovaj predivni kružni reljef, u povijesti umjetnosti poznat kao tondo, u originalu se nalazi u samom srcu Vatikana, unutar Bazilike svetoga Petra u Rimu. Reljef je smješten na jednom od velikih mramornih stupova u glavnoj lađi bazilike. Dio je veličanstvenoga ciklusa u kojemu su prikazani portreti prvih papa i mučenika rane Crkve.
#svetikalist
6 days ago |[YT] | 33
View 2 replies
Škrinjica
Koji je od navedenih svetaca Katoličke crkve ujedno i crkveni otac?
6 days ago |[YT] | 9
View 1 reply
Škrinjica
Papa Lav ima rak pluća i danas mu je uklonjen dio desnog plućnog krila. Rak je otkriven u vrlo ranoj fazi i prognoza ozdravljenja je dobra.
Molimo i dalje Boga za potpuno ozdravljenje Pape po zagovoru svetog Šarbela, svetog padre Pija i svetog Carla Acutisa, u Ime Isusovo 🙏
Izvor informacije i fotografije: Visegrád 24
6 days ago |[YT] | 183
View 18 replies
Load more