Digitalno nasilje-zlonamerno posmatranje na mrežama
Živimo u vremenima kada je internet nadzor pojačan – tehnologija olakšava stalno gledanje, praćenje i monitoring. Zato je posebno važno govoriti o ovim pojavama i praviti razliku između obične znatiželje i opsesivnog nadzora. Digitalno nasilje danas nije incident nego strukturalni rizik.
1. Opsesivna radoznalost
Opsesivna radoznalost nije briga za tvoju dobrobit, već zlonamerno nadgledanje. Cilj nije da znaju da li ti ide dobro, već da te nadgledaju, traže slabe tačke ili održavaju osećaj kontrole.
To nije znatiželja, nego kontrola.
Često vodi do kopiranja i imitiranja žrtve i istovremeno demonizovanja žrtve i kvarenja reputacije iste.
Osnovni motiv je nedostatak sopstvenog identiteta – progonitelj se “lepi” za tuđe osobine da popuni prazninu u sebi.
2. Posmatranje (lurking) i monitoring
Posmatranje je neutralno kada je povremeno. Međutim, kada postane sistematsko, dugotrajno i opsesivno, ono prelazi u cyberstalking.
Karakteristike:
stalno praćenje iste osobe,
vezano za neprijateljstvo ili netrpeljivost,
opsesivno proveravanje, čak i noću,
povezano sa političkim neistomišljenicima ili u korporativnom okruženju sa mobingom – gde nadređeni ili kolege koriste nadzor da bi vršili pritisak i kontrolu.
To je digitalni ekvivalent osobi koja stalno stoji ispred tvoje kuće i gleda kroz prozor.
3. Blokiranje i odblokiranje
Samim tim što je blokiranje i odblokiranje ubačeno u posmatranje, radnja prelazi u dublji oblik nasilja.
Blokiranje šalje poruku: “ne postojiš”.
Odblokiranje: “ponovo sam tu, gledam te, imam kontrolu”.
Ova nestabilnost je prikaz mikro-agresije i nemogućnosti da se fokus skloni sa progonjene osobe.
4. Tipologija progonitelja
1. Maligni narcis – sadističan, osvetoljubiv, strateški; proganjanje koriste kao kaznu.
2. Strahovito-izbegavajući ili granični tip – opsesivni, preplavljeni strahom od napuštanja.
3. Psihopatski voajer – proračunat, emotivno prazan, gleda zbog moći i zabave. Često ima više lažnih profila. Zabavlja ga ponižavanje žrtve i osećaj nadmoći (intelektualne, finansijske, klasne).
4. Bivši s osećajem prava – veruje da mu žrtva duguje trajni pristup.
5. Prikriveni kontrol-frik – deluje kao žrtva, ali iz senke opsesivno prati. Često je to neko ko se oseća povređeno od strane osobe koju posmatra.
5. Produžene ruke nasilja
U digitalno nasilje često se uključuju i:
bivši partneri/partnerke,
njihove nove veze i ljubavnici,
prijatelji, rodbina ili kolege.
Oni preuzimaju ulogu “posrednika” – nastavljaju nadzor i napade u ime onoga ko ih je inicirao.
Vide to kao misiju da žrtvu kazne ili raskrinkaju.
Njihova lojalnost progonitelju pretvara ih u sekundarne progonitelje.
Ovo se dešava u privatnim odnosima, ali i u firmama (mobing), porodičnim sukobima ili akademskim i profesionalnim okruženjima.
6. Erotomanske deluzije
Neki progonitelji razvijaju uverenje da imaju vezu sa žrtvom iako je nikada nije bilo. To su erotomanske deluzije. Opsesija se prenosi na drugu osobu tek kada prva žrtva izgubi značaj.
7. stalking i prisilna kontrola
Stalking i prisilna kontrola nisu “banalno smaranje”, već oblik nasilja koji psiholozi nazivaju “ubistvom na usporenom snimku”. Kap po kap, gubi se osećaj slobode i sigurnosti, dok žrtva ne ostane iscrpljena i ranjiva.
Proganjanje nema veze s ljubavlju. Zato je prepoznavanje ovih obrazaca – od posmatranja i lurkinga, preko blokiranja/odblokiranja, do opsesivnog monitoringa – presudno za zaštitu žrtava u savremenom digitalnom okruženju. Ukoliko si žrtva digitalnog nasilja potraži pomoć psihoterapeuta. Ukoliko dobijaš i pretnje potraži pomoć od advokata. Ukoliko neko u tvojoj okolini proganja ljude po mrežama budi mu prijatelj i uputi ga kod psihijatra.
Sandra Siladjev
youtube.com/shorts/w9tjHLNgEH...
14 hours ago | [YT] | 3
View 0 replies
Sandra Siladjev
Digitalno nasilje-zlonamerno posmatranje na mrežama
Živimo u vremenima kada je internet nadzor pojačan – tehnologija olakšava stalno gledanje, praćenje i monitoring. Zato je posebno važno govoriti o ovim pojavama i praviti razliku između obične znatiželje i opsesivnog nadzora. Digitalno nasilje danas nije incident nego strukturalni rizik.
1. Opsesivna radoznalost
Opsesivna radoznalost nije briga za tvoju dobrobit, već zlonamerno nadgledanje. Cilj nije da znaju da li ti ide dobro, već da te nadgledaju, traže slabe tačke ili održavaju osećaj kontrole.
To nije znatiželja, nego kontrola.
Često vodi do kopiranja i imitiranja žrtve i istovremeno demonizovanja žrtve i kvarenja reputacije iste.
Osnovni motiv je nedostatak sopstvenog identiteta – progonitelj se “lepi” za tuđe osobine da popuni prazninu u sebi.
2. Posmatranje (lurking) i monitoring
Posmatranje je neutralno kada je povremeno. Međutim, kada postane sistematsko, dugotrajno i opsesivno, ono prelazi u cyberstalking.
Karakteristike:
stalno praćenje iste osobe,
vezano za neprijateljstvo ili netrpeljivost,
opsesivno proveravanje, čak i noću,
povezano sa političkim neistomišljenicima ili u korporativnom okruženju sa mobingom – gde nadređeni ili kolege koriste nadzor da bi vršili pritisak i kontrolu.
To je digitalni ekvivalent osobi koja stalno stoji ispred tvoje kuće i gleda kroz prozor.
3. Blokiranje i odblokiranje
Samim tim što je blokiranje i odblokiranje ubačeno u posmatranje, radnja prelazi u dublji oblik nasilja.
Blokiranje šalje poruku: “ne postojiš”.
Odblokiranje: “ponovo sam tu, gledam te, imam kontrolu”.
Ova nestabilnost je prikaz mikro-agresije i nemogućnosti da se fokus skloni sa progonjene osobe.
4. Tipologija progonitelja
1. Maligni narcis – sadističan, osvetoljubiv, strateški; proganjanje koriste kao kaznu.
2. Strahovito-izbegavajući ili granični tip – opsesivni, preplavljeni strahom od napuštanja.
3. Psihopatski voajer – proračunat, emotivno prazan, gleda zbog moći i zabave. Često ima više lažnih profila. Zabavlja ga ponižavanje žrtve i osećaj nadmoći (intelektualne, finansijske, klasne).
4. Bivši s osećajem prava – veruje da mu žrtva duguje trajni pristup.
5. Prikriveni kontrol-frik – deluje kao žrtva, ali iz senke opsesivno prati. Često je to neko ko se oseća povređeno od strane osobe koju posmatra.
5. Produžene ruke nasilja
U digitalno nasilje često se uključuju i:
bivši partneri/partnerke,
njihove nove veze i ljubavnici,
prijatelji, rodbina ili kolege.
Oni preuzimaju ulogu “posrednika” – nastavljaju nadzor i napade u ime onoga ko ih je inicirao.
Vide to kao misiju da žrtvu kazne ili raskrinkaju.
Njihova lojalnost progonitelju pretvara ih u sekundarne progonitelje.
Ovo se dešava u privatnim odnosima, ali i u firmama (mobing), porodičnim sukobima ili akademskim i profesionalnim okruženjima.
6. Erotomanske deluzije
Neki progonitelji razvijaju uverenje da imaju vezu sa žrtvom iako je nikada nije bilo. To su erotomanske deluzije. Opsesija se prenosi na drugu osobu tek kada prva žrtva izgubi značaj.
7. stalking i prisilna kontrola
Stalking i prisilna kontrola nisu “banalno smaranje”, već oblik nasilja koji psiholozi nazivaju “ubistvom na usporenom snimku”. Kap po kap, gubi se osećaj slobode i sigurnosti, dok žrtva ne ostane iscrpljena i ranjiva.
Proganjanje nema veze s ljubavlju. Zato je prepoznavanje ovih obrazaca – od posmatranja i lurkinga, preko blokiranja/odblokiranja, do opsesivnog monitoringa – presudno za zaštitu žrtava u savremenom digitalnom okruženju.
Ukoliko si žrtva digitalnog nasilja potraži pomoć psihoterapeuta. Ukoliko dobijaš i pretnje potraži pomoć od advokata. Ukoliko neko u tvojoj okolini proganja ljude po mrežama budi mu prijatelj i uputi ga kod psihijatra.
https://youtu.be/Z366nMHoujU?feature=...
2 days ago (edited) | [YT] | 19
View 0 replies
Sandra Siladjev
danas.rs
2 months ago | [YT] | 300
View 0 replies
Sandra Siladjev
:
6 months ago (edited) | [YT] | 561
View 0 replies
Sandra Siladjev
www.danas.rs/kultura/sandra-siladjev-nikad-vise-pr…
1 year ago | [YT] | 186
View 0 replies